VLADIKA IGNATIJE O VELIKOM PETKU
PRAVOSLAVNI HRIŠĆANI OBELEŽAVAJU VELIKI PETAK U ZNAK SEĆANJA NA DAN KADA JE ISUS HRIST RASPET NA KRSTU NA GOLGOTI. SMATRA SE NAJTUŽNIJIM DANOM HRIŠĆANSTVA I NA TAJ DAN SE NE SLUŽI LITURGIJA U CRKVAMA, OSIM AKO SE POKLOPI SA BLAGOVESTIMA.
Veliki petak se obeležava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući. Jedino što se radi jeste farbanje uskršnjih jaja i to po pravilu crvenom bojom koja simboliše prolivenu krv Hristovu.

Vladika Ignatije - episkop požarevačko braničevske eparhije predstavio nam je značenje ovog velikog praznika
Takođe, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštanica na posebno ukrašen sto koji simboliše grob Hristov, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena.
Za hrišćane ovo je dan velike žalosti, te se obeležava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući. Jedino što se radi jeste farbanje uskršnjih jaja i to po pravilu crvenom bojom koja simboliše prolivenu krv Hristovu.
Ovoga dana, kao i na svako crveno slovo, strogo su zabranjeni radovi u kući. Međutim, u nekim krajevima Srbije ljudi veruju da se voće najbolje kalemi baš ovog dana jer se “primi sve što se tog dana nakalemi”.












0 Komentara
Nema komentara za ovu vest