UPOZORENJE: OVU BILJKU NE SMETE DIRATI! POSLEDICE SU KATASTROFALNE
Reč je o opasnoj i agresivno širećoj biljci zvanoj Gigantski svinjski korov, a pojavila se i kod nas. U Sloveniji je zabeležena u Ljubljani i okolini te u Mariboru, gde je verovatno izbegla iz botaničkog vrta. Nadalje, u Bosni i Hercegovini zabeležena je u okolini Sarajeva te je utvrđeno kako se ovdje nalazi verovatno već od 2007. godine.U Hrvatskoj je ova vrsta zabeležena na jednom nalazištu u Međimurju, na obali reke Mure.
Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa ovim toksinom, treba je što pre zaštititi od sunčevog svetla (nekoliko dana) te isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti doktoru.
Napominjemo da nema mesta panici ako znate kako biljka izgleda i ako je izbegavate.
Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, takođe je poznat pod imenom gigantski kravlji peršun, en: Giant Hogweed) je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (retko do 7 m) visoka. Osim veličine, sliči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj Anđeliki (Angelica archangelica).
Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.
Ima lepe bele cvetove, ali ako dospe u oko uslediti će slepilo koje se uglavnom ne može lečiti.
Ako je dotaknete, u početku je koža crvena i počinje svrab. Tada se stvaraju mehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Nemačkoj, gde je biljka postala prava smetnja, zabeleženo je oko 16.000 žrtava u jednoj godini.
Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tome mestu pojavile rane slične opeklinama čije se posledice trpe mesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrebiti i zato ju je najbolje izbegavati.
Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bele dlake na bazi lista stabljike.
Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. stoleću, uglavnom za za potrebe ukrašavanja.
Neke postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po celom Britanskom otoku naročito duž rečnih obala. Takođe se proširila u severoistočnoj i severozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.
Uvedena je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara, a cenjena je od strane pčelara.
Gigantski svinjski korov je vrlo fototoksička biljka.
Njegov sok može uzrokovati fotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama.
Prisutnost male količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila. Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u lišću, korenju, stabljikama, cvetovima i semenu. Ove hemikalije mogu ući u jezgru epitelnih stanica, formirajući veze s DNA, što uzrokuje da stanice umru. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarina, piše portal Atma.hr.
Decu treba držati podalje od Gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanja ili iskopavanja biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.
Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti Gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.
Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, Gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji po zakonu Divljih vrsta i Zavičajnih Zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) kazneno je delo sađenje ili uzrokovanje rasta Gigantskog svinjskog korova u divljini.
Svinjski korov je reguliran kao federalni štetni korov od strane vlade SAD-a te ga je stoga ilegalno uvesti u Sjedinjene Države ili premjestiti međudržavno bez dozvole iz Ministarstva poljoprivrede.
Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa ovim toksinom, treba je što prije zaštititi od sunčevog svjetla (nekoliko dana) te isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti doktoru.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest