23 Jul 2018, 13:30
RTS
Tatijana Spasojević
OČEKUJE SE ZADOVOLJAVAJUĆI ROD ŠLJIVE I JABUKE
Ako je suditi prema procenama stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu i Instituta za voćarstvo u Čačku ovogodišnji rod voća biće sasvim zadovoljavajući rod voća, a i izvoz može da parira intenzivnim ratarskim kulturama.Stručnjaci tvrde da su prolećni mraz i sneg naneli štetu samo voćnjacima u ravničarskim krajevima, dok su se na udaru kiše, praćene gradom, našli samo pojedini lokaliteti pod voćem. – Podaci sa terena pokazuju da je na voćnjacima u Vojvodini sporadično registrovana šteta od mraza, pri čemu su najviše stradale kajsije. S druge strane, sneg je bio dragocen zbog akumulacije vlage u zemljištu. Kiša i grad protekle nedelje načinile su štetu u Ivanjici i na jugu Srbije, ali u celini gledano, kiša je dobrodošla jer je zemljište suvo u dubljim slojevima. Voćnjaci su dobro podneli sve dosadašnje vremenske izazove i obećavaju dobru rodnost, pod uslovom da nas ne iznenadi novi grad jer kod ekstremno visokih temperatura gradni oblaci su česta pojava. Savetujemo voćarima da pažnju usmere na navodnjavanje, s obzirom na to da samo sedam odsto voćnjaka u Srbiji ima zalivne sisteme, a bez toga nema visokih prinosa – objašnjava za Danas Milovan Veličković, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Naš sagovornik naglašava da Srbija, kao retko koja država, ima povoljne klimatske i zemljišne uslove za razvoj voćarstva, koje treba unapređivati. „Voćarstvo je najprofitabilnija, ali i najskuplja za investiranje, grana agrara. Pritom je i najrizičnija. Zahteva puno ulaganja i rada ali se, primera radi, sa jednog hektara maline može ostvariti prinos kao sa 300 hektara pšenice“, tvrdi profesor Veličković. U Institutu za voćarstvo Čačak kažu da je period zahlađenja tokom prolećnih dana samo delimično smanjio rod voća. Najviše su oštećene rane sorte kajsije kojih je relativno malo u zasadima pa, u komercijalnom smislu, šteta nije tako velika. – U ovom momentu možemo biti zadovoljni situacijom u zasadima voćaka. Najzastupljenije sorte „mađarska najbolja“ i njeni klonovi, kao i NS sorte, su pretrpele različiti stepen oštećenja u zavisnosti od područja, ali i mikrolokaliteta na kojima se nalaze zasadi. Generalno, na području Srbije se može očekivati manji rod kajsije u odnosu na potencijal, dok su druge vrsta voćaka u dobrom stanju. Pritom mislim na jabučaste vrste voćaka koje su veoma dobro rodile na gotovo svim područjima. Naročito su dobro ponele jabuke, i to sve sve sorte. Kod koštičavih vrsta voćaka se, takođe, može očekivati solidan rod, prvenstveno kod šljive. Što se tiče sortimenta šljive, u našoj zemlji su najviše zastupljene sorte stvorene u Institutu za voćarstvo u Čačku, pomenuću „čačansku rodnu“, „čačansku lepoticu“, „čačansku najbolju“, „timočanku“, „stenly“ i u znatno manjem procentu autohtone rakijske sorte. To su, svakako, sorte koje bih preporučio proizvođačima za zasnivanje novih zasada – objašnjava Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest