Narodna nošnja - ogledalo tradicije

Srbija je izuzetno bogata narodnom tradicijom, samim tim i narodnim nošnjama. Postoji izreka „Sto sela, sto abada“. U bilo koji kraj da zađete, naćićete drugačije suknje, prsluke, obuću, boje, ornamentiku, čemu je doprinela i specifičnost geografskog položaja.



Marija Vlajović, članica Gradskog veća za kulturu, poznavalac folklora i srpske tradicije, dugogodišnji član, a potom i rukovodilac Gradskog ansambla narodnih igara i pesama Centra za kulturu Požarevac, imala je priliku da se susretne sa nošnjama iz različitih krajeva.

Veliki uticaj na sve to imalo je i područje u kojem su se izrađivale nošnje.

Ornamentika na narodnim nošnjama obuhvata geometrijske, biljne i povremeno životinjske motive, koji često imaju zaštitno značenje. Krojevi i način nošenja otkrivali su starost, status i poreklo nosioca.



Boje i motivi u nošnjama imaju duboku simboliku - crvena označava snagu i život, bela čistotu, crna ozbiljnost, dok zelena i plava predstavljaju prirodu i mir.

Vlajović ističe i količinu šare, koje su nekada izrađivale terzije.

Danas se narodne nošnje retko nose u svakodnevici, ali imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta.

Problem je što je veoma malo starih nošnji sačuvano. Pojedini ansambli koji imaju originale, su privilegovani, ističe Vlajović.

Nošnje su sastavni deo folklora i kulturno-umetničkih društava, prisutne su na svečanostima i u muzejima, a motivi iz njih nadahnjuju savremene dizajnere. Kroz edukaciju i umetnost, srpska narodna nošnja ostaje živ simbol tradicije i kulturnog nasleđa.

**********************************************************************************************************************

Tekst je nastao u okviru projekta „Jezik, vera, običaji – Temelji srpskog identiteta“, po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata iz budžeta Gradske opštine Kostolac, radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2025. godini.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.