28 Feb 2017, 22:02
Požarevac
opusteno.rs
MITOVI O METABOLIZMU!
Izdvajamo nekoliko činjenica o metabolizmu kao i zastupljene mitove.
Ustaljeno je mišljenje da ljudi sa prekomernom težinom imaju usporen metabolizam, što bi značilo da troše energiju sporije, dok je kod mršavih metabolizam ubrzan, pa i energiju troše brže. Međutim, istraživanja su pokazala da je ova tvrdnja ipak samo mit.
Pojam 'bazalni metabolizam' se odnosi na energiju (kalorije) koja je našem telu dnevno potrebna samo za osnovne procese, kao što su to na primer rad srca i disanje. Često se naziva i osnovna metabolička mera. Naučnici su precizno izmerili količinu kalorija koja se potroši za sedenje odnosno ležanje, kako kod ljudi sa prekomernom, tako i kod onih sa normalnom telesnom težinom. To su uradili tako što su merili količinu udahnutog kiseonika i izdahnutog ugljen-dioksida.
Rezultati pomenute studije su pokazali da predebeli ljudi potroše više energije za funkcionisanje tela. A uzrok za to leži upravo u njihovoj debljini, jer im je telo veće, sa većim mišićima i unutrašnjim organima. A ako se razlike u veličini tela ne uzmu u obzir, studija je pokazala da je bazalni metabolizam sličan kod vitkih i kod prekomerno debelih ljudi.
Na bazalni metabolizam može da utiče telesna građa: za pravilan rad mišića je potrebno više energije nego za masno tkivo. Starenjem postajemo podložni gomilanju masti i gubitku mišića. To objašnjava zašto se s godinama bazalni metabolizam smanjuje. Slično tome, dva čoveka iste starosti i težine mogu da imaju različit bazalni metabolizam – ako je jedan u boljoj kondiciji (znači da ima više mišića) od drugog. Energija nam naravno treba i za kretanje tokom dana. Bazalni metabolizam i energija koja name je potrebna za fizičku aktivnost predstavljaju našu ukupunu potrošnju energije odnosno potrebu za istom. A ukupna potreba za energijom u velikoj meri zavisi od toga koliko smo aktivni.
Ali ja tako malo jedem!
Predebeli ljudi često veruju da pojedu veoma malo, a da se ipak goje: odatle i potiče teorija o 'usporenom metabolizmu'. Ali istraživanje je pokazalo da ljudi obično pojedu više nego što su toga svesni.
Kad ljude zamolite da zabeleže sve što pojedu tokom dana, obično prikažu da jedu mnogo manje nego što to stvarno čine. To rade možda zato što žele da ostave bolji utisak na istraživače, ili neke sitnice jednostavno zaborave. A neki na dan beleženja čak biraju namirnice sa manjom kalorijskom vrednošću od onih koje obično koriste. Osnovno pravilo jeste da dobijamo na težini ukoliko unesemo više kalorija nego što je to našem telu potrebno. Možda je teško da se ta činjenica prihvati, ali za uspešno mršavljenje je presudna svest o potrebi za promenom.
Ali dobra vest je ta što ljudi ne samo da uspevaju da smršaju nego postignutu težinu mogu i dugo da održe.
Da li metabolizam može da se ubrza?
Postoji mnogo vrsta tableta i dodataka koji obećavaju ubrzavanje metabolizma i topljenje masti, ali njihovo delovanje većinom nije provereno.
Neke materije, kao npr. nikotin i kofein, stvarno deluju – mada veoma, veoma blago – ali ubrzavanje metabolizma na takav način može da prati ubrzan rada srca i druga sporedna dejstva, pa nisu preporučljive za borbu protiv prekomerne debljine. Istina je da nijedna materija ne može da istopi telesnu mast bez truda da se smanji broj unesenih kalorija.
Kako mogu da sagorim kalorije?
Najbolji način da potrošimo kalorije je da povećamo nivo fizičke aktivnosti. Broj kalorija koje ćemo sagoreti zavisi od veličine našeg tela, starosti i pola, ali ugrubo važi:
za 60 minuta bavljenja baštovanstvom trošimo 300 Kcal;
za 60 minut hoda trošimo 200 Kcal;
za 90 minut fudbala trošimo 600 Kcal;
za 45 minut plesa trošimo 450 Kcal.
Ako smo fizički aktivniji, struktura našeg tela će se, dugoročno gledano, popraviti (povećanje mišića i smanjenje masti). A to dovodi i do povećanja našeg bazalnog metabolizma.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest