Izložba o kafi u Zavičajnom muzeju u Petrovcu na Mlavi
Izložba „Kafa: uzbudljiva priča o dobrom ukusu“, autorke Aleksandre Savić, otvorena je u petak u Zavičajnom muzeju u Petrovcu na Mlavi.Svake sekunde širom sveta popije se na hiljade šoljica kafe – ukupno oko dve i po milijarde dnevno. Iza tog svakodnevnog rituala krije se precizan proces obrade koji značajno utiče na ukus i svojstva napitka. Način i trajanje pečenja zrna igraju ključnu ulogu. Za pripremu domaće kafe zrna se obično peku oko 13 minuta, dok je za filter kafu dovoljno svega devet minuta. Espreso zahteva najduže prženje – oko 16 minuta – što mu, paradoksalno, daje najmanji sadržaj kofeina, jer se on delimično razgrađuje tokom dužeg pečenja.
Dr Aleksandra Savić, iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, autorka izložbe o kafi, podelila je zanimljivu priču o istoriji i pripremi kafe sa posetiocima Zavičajnog muzeja u Petrovcu na Mlavi.
Kafa nije samo napitak koji nas razbuđuje, već i deo mnogo složenije priče o ekologiji, ekonomiji i kolonijalnoj istoriji. Kafa potiče iz Etiopije i afričkog kontinenta. U svom prirodnom staništu – tropskoj kišnoj šumi – raste u senovitim, nižim slojevima vegetacije i lako bi promakla neupućenom oku.
Jedan od važnih segmenata izložbe posvećen je načinu obrade i pripreme kafe. Kvalitet kafe ne zavisi samo od njenog porekla, već i od toga kako je zrna obrađena, pržena i poslužena. Posebno je važno koliko je kafa pržena – blago pržena zrna sačuvaju više prirodnih aroma i daju suptilan, bogat ukus, dok prepečena zrna gube te karakteristike i dobijaju gorak, skoro zagoreli ukus.
Kofein je još jedan zanimljiv aspekt: suprotno uvreženom mišljenju, tamnije, intenzivnije pržena kafa ne sadrži više kofeina – naprotiv. Najviše kofeina ima u zelenim, neprženim zrnima. Prženjem se deo kofeina razgrađuje, pa što je zrna tamnija, kofeina je manje.
Kada je kafa stigla u Srbiju, uglavnom se pila u gradovima, da bi kasnije počela da se pije i u seoskim sredinama.

Izložbu Aleksandre Savić prate i brojni eksponati koje je autorka prikupljala širom sveta. Tu su razni eksponati za pripremu, preradu, upotrebu kafe, različite šoljice za kafu, mlinovi iz XIX i XX veka. Šoljice Obrenovića: pile su dve kraljice, kraljica Draga i kraljica Natalija Obrenović iz tih šoljica.

Izložbu čine i eksponati iz Etnografskog muzeja, Radmilo Mulić, kolekcionar iz Novog Sada je dao svoju veliku kolekciju kafa i Muzej Jevrema Grujića je takođe učestvovao u projektu.
Foto: RTV Mlava printscreen









0 Komentara
Nema komentara za ovu vest