Zlatno runo, zlatni Pek i blago cara Lazara: Misterije i legende zlatne doline
   2 Nov 2026, 10:57    Kučevo    sattv, AI ilustracije    Elena Marjanović


Zlatno runo, zlatni Pek i blago cara Lazara: Misterije i legende zlatne doline

Od grčkog mita o Zlatnom runu, preko rimskih rudnika i metalurškog kompleksa Kraku Lu Jordan, do predanja o skrivenom blagu cara Lazara – dolina Peka vekovima čuva priče o zlatu. Petar Anđelković iz Kučeva povezuje mitologiju, arheološko nasleđe i lokalne legende, otkrivajući kako je zlato obeležilo istoriju ovog kraja.


Zlato je vekovima bilo jedan od najvažnijih razloga zbog kojih su ljudi dolazili u dolinu Peka. Njegovi tragovi vidljivi su u arheološkim nalazištima, starim rudnicima i tradiciji ispiranja zlata, ali i u pričama koje su se prenosile s generacije na generaciju. Među njima posebno mesto zauzima legenda o Zlatnom runu i dolasku Argonauta na ove prostore.



Prema grčkom mitu, priča o Zlatnom runu počinje u Beotiji. Friks, kraljev sin, našao se pred žrtvovanjem, ali ga je spasao čudesni ovan sa zlatnim runom. Na njegovim leđima Friks i sestra Hela krenuli su preko mora, prema Kolhidi.



Mnogo kasnije, u potragu za Zlatnim runom kreće Jason. Okuplja najveće grčke junake i gradi veliki brod. Po njegovom graditelju Argu, brod dobija ime Argo, a njegovi putnici postaju poznati kao Argonauti.



U predanju koje povezuje ovaj mit sa dolinom Peka, Argonauti se vraćaju Dunavom, odnosno drevnim Istrosom, a jedno od važnih mesta na njihovom putu jeste ušće Peka u Dunav. Upravo se ovde priča o Zlatnom runu povezuje sa starim načinom ispiranja zlata – pomoću ovčjih koža, na čijem je runu ostajao težak zlatni prah. Ova tehnika, prema svedočenju Petra Anđelkovića, koristila se i u novijoj prošlosti.


Zlato iz doline Peka nije samo deo mita i usmenog predanja. O značaju rudarstva i obrade metala u antičkom periodu svedoči arheološki lokalitet Kraku Lu Jordan, u ataru sela Brodica, kod ušća Brodičke reke u Pek. Reč je o značajnom rimskom metalurškom kompleksu iz trećeg i četvrtog veka, u kojem su pronađeni ostaci radionica, peći, alata i tragovi obrade metala. 


Ipak, jedna od najzanimljivijih priča vodi do Presečenca, mesta gde se Potajnički potok uliva u Pek. Prema lokalnom predanju, u pećini koja se nekada nalazila na ovom području bilo je sakriveno blago cara Lazara. Priča govori o manastiru koji je više puta rušen, u sukobima sa Turcima i Ugarima. U jednom od tih napada, kada je iz Majdana Kučajna poneta velika količina zlata, Turci su napali i spalili manastir. Sveštenici su, prema predanju, kroz kanal, odnosno pećinu, uspeli da pobegnu, dok je zlato sklonjeno u čamac i sakriveno u pećini.
Ova legenda zabeležena je i u tekstovima o zavičajnoj istoriji Kučeva, gde se navodi da su sveštenici, bežeći pred Osmanlijama, sakrili čamac pun zlata iz kučajnskih rudnika. 


Ipak, priča o blagu cara Lazara ostaje deo lokalnog predanja, a ne potvrđena istorijska činjenica. Upravo u tome i jeste posebnost doline Peka – stvarni tragovi bogate rudarske prošlosti prepliću se sa mitovima i legendama koje čuvaju sećanje na nekadašnje vreme.
Petar Anđelković godinama istražuje i beleži priče, običaje i nasleđe ovog kraja. Njegova monumentalna publikacija „Zlatno runo u dolini Peka – zavičajna istorija” nastala je kao rezultat višegodišnjeg prikupljanja istorijske građe i lokalnih predanja. 


Od mita o Jasonu i Argonautima, preko rimskih metalurga, do legende o blagu cara Lazara, zlato je ostalo jedna od najprepoznatljivijih odrednica doline Peka. Njegova istorija nije sačuvana samo u zemlji i rečnim nanosima, već i u pričama koje i danas bude radoznalost i čuvaju identitet ovog kraja.


Tekst i prilog su nastali u okviru projekta „Srce Peka“ koji predstavlja ljude čiji je rad od suštinskog značaja za funkcionisanje društva, po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata iz budžeta Opštine Kučevo, radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2026. godini. Projekat „Srce Peka“ kroz video, fotografije i tekstove promoviše prirodne lepote i kulturno nasleđe opštine Kučevo, od ispiranja zlata i pećina do etno-motiva. Cilj je veća vidljivost destinacije, privlačenje turista i razvoj lokalne ekonomije na održiv način.


Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.



Slične vesti

Ministarstvo o "zlatnoj žici" u Raškoj: U toku istraživanja, nema zahteva za rudarenje

5 Aug 2024, 10:01

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije saopštilo je danas da trenutno nema zahteva za eksploataciju ruda na području…

Zlato, tradicionalni čuvar vrednosti novca - zašto zarada uvek ne sija

23 May 2024, 10:41

Cena zlata duže vreme je na istorijskom maksimumu. Profesor Zoran Pavlović, ekonomski analitičar izjavio je za RTS da je…

Zlato u trezorima, rudi i pametnim telefonima - tradicionalno ili urbano iskopavanje zlatnih rezervi

23 Dec 2023, 11:57

Ovog meseca cena zlata na svetskom tržištu dostigla je istorijski maksimum, 2.100 dolara po unci. Po podacima Svetskog saveta…

Postavite komentar



    Nema komentara za ovu vest

Pretraga

PREUZMI ANDROID APLIKACIJU

sattv-android-aplikacija

Najčitanije vesti

Najnovije vesti

KulturaVek fudbalske tradicije: Izložba…

Povodom 100 godina od osnivanja Fudbalskog kluba „Mladi radnik“, Istorijski arhiv…

10 Nov 2026, 14:04

DruštvoTurističkoj organizacija Grada…

Turistička organizacija Grada Požarevca osvojila je drugo mesto na 19. Međunarodnoj izložbi…

10 Nov 2026, 13:42

DruštvoNarodna kuhinja Crvenog krsta…

Crveni krst Petrovac na Mlavi svakodnevno sprovodi program narodne kuhinje, namenjen građanima…

10 Nov 2026, 13:34

Kursna lista