Zlatno runo, zlatni Pek i blago cara Lazara: Misterije i legende zlatne doline
Od grčkog mita o Zlatnom runu, preko rimskih rudnika i metalurškog kompleksa Kraku Lu Jordan, do predanja o skrivenom blagu cara Lazara – dolina Peka vekovima čuva priče o zlatu. Petar Anđelković iz Kučeva povezuje mitologiju, arheološko nasleđe i lokalne legende, otkrivajući kako je zlato obeležilo istoriju ovog kraja.Zlato je vekovima bilo jedan od najvažnijih razloga zbog kojih su ljudi dolazili u dolinu Peka. Njegovi tragovi vidljivi su u arheološkim nalazištima, starim rudnicima i tradiciji ispiranja zlata, ali i u pričama koje su se prenosile s generacije na generaciju. Među njima posebno mesto zauzima legenda o Zlatnom runu i dolasku Argonauta na ove prostore.

Prema grčkom mitu, priča o Zlatnom runu počinje u Beotiji. Friks, kraljev sin, našao se pred žrtvovanjem, ali ga je spasao čudesni ovan sa zlatnim runom. Na njegovim leđima Friks i sestra Hela krenuli su preko mora, prema Kolhidi.

Mnogo kasnije, u potragu za Zlatnim runom kreće Jason. Okuplja najveće grčke junake i gradi veliki brod. Po njegovom graditelju Argu, brod dobija ime Argo, a njegovi putnici postaju poznati kao Argonauti.

U predanju koje povezuje ovaj mit sa dolinom Peka, Argonauti se vraćaju Dunavom, odnosno drevnim Istrosom, a jedno od važnih mesta na njihovom putu jeste ušće Peka u Dunav. Upravo se ovde priča o Zlatnom runu povezuje sa starim načinom ispiranja zlata – pomoću ovčjih koža, na čijem je runu ostajao težak zlatni prah. Ova tehnika, prema svedočenju Petra Anđelkovića, koristila se i u novijoj prošlosti.
Zlato iz doline Peka nije samo deo mita i usmenog predanja. O značaju rudarstva i obrade metala u antičkom periodu svedoči arheološki lokalitet Kraku Lu Jordan, u ataru sela Brodica, kod ušća Brodičke reke u Pek. Reč je o značajnom rimskom metalurškom kompleksu iz trećeg i četvrtog veka, u kojem su pronađeni ostaci radionica, peći, alata i tragovi obrade metala.
Ipak, jedna od najzanimljivijih priča vodi do Presečenca, mesta gde se Potajnički potok uliva u Pek. Prema lokalnom predanju, u pećini koja se nekada nalazila na ovom području bilo je sakriveno blago cara Lazara. Priča govori o manastiru koji je više puta rušen, u sukobima sa Turcima i Ugarima. U jednom od tih napada, kada je iz Majdana Kučajna poneta velika količina zlata, Turci su napali i spalili manastir. Sveštenici su, prema predanju, kroz kanal, odnosno pećinu, uspeli da pobegnu, dok je zlato sklonjeno u čamac i sakriveno u pećini.
Ova legenda zabeležena je i u tekstovima o zavičajnoj istoriji Kučeva, gde se navodi da su sveštenici, bežeći pred Osmanlijama, sakrili čamac pun zlata iz kučajnskih rudnika.

Ipak, priča o blagu cara Lazara ostaje deo lokalnog predanja, a ne potvrđena istorijska činjenica. Upravo u tome i jeste posebnost doline Peka – stvarni tragovi bogate rudarske prošlosti prepliću se sa mitovima i legendama koje čuvaju sećanje na nekadašnje vreme.
Petar Anđelković godinama istražuje i beleži priče, običaje i nasleđe ovog kraja. Njegova monumentalna publikacija „Zlatno runo u dolini Peka – zavičajna istorija” nastala je kao rezultat višegodišnjeg prikupljanja istorijske građe i lokalnih predanja.
Od mita o Jasonu i Argonautima, preko rimskih metalurga, do legende o blagu cara Lazara, zlato je ostalo jedna od najprepoznatljivijih odrednica doline Peka. Njegova istorija nije sačuvana samo u zemlji i rečnim nanosima, već i u pričama koje i danas bude radoznalost i čuvaju identitet ovog kraja.
Tekst i prilog su nastali u okviru projekta „Srce Peka“ koji predstavlja ljude čiji je rad od suštinskog značaja za funkcionisanje društva, po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata iz budžeta Opštine Kučevo, radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2026. godini. Projekat „Srce Peka“ kroz video, fotografije i tekstove promoviše prirodne lepote i kulturno nasleđe opštine Kučevo, od ispiranja zlata i pećina do etno-motiva. Cilj je veća vidljivost destinacije, privlačenje turista i razvoj lokalne ekonomije na održiv način.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.








0 Komentara
Nema komentara za ovu vest