Za crvenilo kukuruza do sada nije pronađen lek
Crvenilo kukuruza je bakterijsko oboljenje prouzrokovano Stolbur fitoplazma, koje se sa biljke na biljku prenosi putem insekatskog vektora. Prvi simptomi crvenila kukuruza javljaju se krajem jula i karakteristično je da prvo pocrveniglavni nerv listova iznad klipa. Za ovu bolest do sada nije pronađen lek i zaražene biljke se uvek suše.Crvenilo kukuruza je bakterijsko oboljenje prouzrokovano Stolbur fitoplazma, koje se sa biljke na biljku prenosi putem insekatskog vektora. Za ovu bolest do sada nije pronađen lek i zaražene biljke se uvek suše. Fitoplazme predstavljaju prokariotske organizme, bakterije, obligatne parazite biljakakoje odlikuje odsustvo ćelijskog zida. Žive i hrane se u floemskim sudovima biljaka, a u stanju su i da prežive unutar životinjskog organizma, najčešće iz klase insekata, što je jedinstveno za ovu grupu bakterija. Najčešći domaćini, prenosioci fitoplazmi, su različite vrste cikada
Crvenilo kukuruza treba razlikovati od drugih oboljenja ili reakcije biljke na stresne uslove, kada simptomi mogu biti slični. Tako usled niskih temperatura, najčešće početkom vegetacije, listovi i rukavci biljaka mogu poprimiti crvenu boju, ali ovakva pojava ubrzo nestaje kada se klimatski uslovi stabilizuju. Pojava crvenog pigmenta se takođe može javiti usled nedostatka nekog elementa neophodnog za pravilan rast biljke, najčešće fosfora ili magnezijuma. Jalove biljke ili biljke kod kojih je odstranjen klip takođe ispoljavaju crvenu obojenost iz razloga što hraniva ne mogu da se odlažu u seme, već dolazi do nagomilavanja šećera u listovima.
Cikade imaju složen životni ciklus. On počinje izletanjem imaga u junu koji je već zaražen fitoplazmom i koji se hrani floemskim sokovima biljke kukuruza. Imago zaražava biljku, a polaže jaja u zemlji. Iz jaja se izleže larveni stadijum zvani nimfa koji nastavlja da se hrani na korenu kukuruza. Nimfe nisu inficirane fitplazmom po rođenju, ali mogu da se inficiraju ako se hrane zaraženom biljkom. Nakon berbe kukuruza, nimfe nastavljaju da se hrane na sledećem usevu, a to su najčešće strna žita. Prezimljuju u zemljištu u stadijumu nimfe, a na proleće nastavljaju sa ishranom i u junu postaju adulti koji nastavljaju svoj životni ciklus.
U cilju sprečavanja pojave crvenila preporučuje se što efikasnije suzbijanje korova na uvratinama, poljskim putevima, kanalima i rubnim delovima parcela, koji predstavljaju prirodne rezervoare ove bolesti. Takođe, treba uvoditi tropoljni ili višepoljni plodored i izbegavati dvopolje, a naročito strna žita nakon kukuruza.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest