VIŠESTRUKE DOBITI OD PRODAJE PEPELA
TE „KOSTOLAC B“ IMA „NOVU“ SIROVINU. SA CEMENTAROM „CRH SRBIJA“ IZ POPOVCA POTPISAN UGOVOR O PREUZIMANJU JOŠ 30.000 TONA PEPELA KOJE PROIZVODE TERMOKAPACITETI U KOSTOLCUZakonsko proglašenje pepela za građevinski materijal je od velikog značaja za ogranak „TE-KO Kostolac“, ali i za EPS, ako se zna kolika je taksa za odloženi pepeo. Potpisivanjem ugovora i prodajom pepela ostvareni su izuzetni ekonomski rezultati, smanjen negativni uticaj na životnu sredinu uz povećanje energetske efikasnosti.
Pored pozitivnih iskustava vezanih za zaštitu životne sredine, sistem će doneti niz ekonomskih koristi EPS-u, i to ne samo prodajom pepela već i uštedama koje će nastati prestankom obaveze plaćanja taksi na odloženu količinu pepela i šljake. I sam sistem je daleko energetski efikasniji i potrebno je mnogo manje energije kako bi se ista količina pepela i šljake transportovala do deponije pepela „Ćirikovac“ ovo su samo neke od pozitivnih efekata koji su nastali prodajom pepela navodi mašinski inženjer proizvodnje za odvod produkata sagorevanja Termoelektrane B1 i B2,Goran Stefanović.
Realizovan je prvi ugovor sa fabrikom cementa „CRH Srbija“ iz Popovca o prodaji 12.000 tona pepela i 5.000 tona šljake iz Termoelektrane „Kostolac B“.
– Sa ovom cementarom nedavno je potpisan i ugovor prema kojem se kupac obavezao da će u narednom periodu preuzeti još 30.000 tona letećeg pepela koje proizvode termokapaciteti locirani u Kostolcu – kaže Stefanović.
Stefanović objašnjava da je u zamenu sistema za prijem, pripremu i transport pepela i šljake u TE „Kostolac B“ uloženo oko 35 miliona evra, od toga 25 miliona evra iz kredita EBRD i 10 miliona evra iz sopstvenih izvora „Elektroprivrede Srbije“. Ova investicija u nove tehnologije omogućila je da TE „Kostolac B“ dobije novi sistem koji se odlikuje znatno višim stepenom energetske, ekološke i ekonomske efikasnosti, tako da je omogućena ekstrakcija suvog pepela posebnim sistemom i njegova prodaja u komercijalne svrhe. Kada govorimo o naknadi za depononovanje pepela EPS plaća prema uredbi o naplati taksi za deponovanje pepela naknadu za odloženu količinu pepela. Prodajom pepela i deponije pepela postajaće manje u narednom periodu, čime se stvaraju uslovi za efikasniju zaštitu životne sredine.
U termoelektranama u Srbiji godišnje se potroši 35 do 40 miliona tona uglja, pri čemu nastane oko 5,6 miliona tona elektrofilterskog pepela. Pepeo se godinama odlagao na deponijama u neposrednoj blizini termoelektrana, ali i u blizini rečnih tokova i naseljenih mesta. Te deponije zauzimaju oko 1.600 hektara plodnog zemljišta. Stefanović je naglasio da ukoliko se ne primene mere zaštite, pepeo može lako da se prenosi vazdušnim strujanjem i na taj način utiče na kvalitet vazduha, tla, na biljni svet i površinske vode. Zato je i smanjen broj deponija značajan kako za Elektroprivredu Srbije tako i za okolinu.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest