U OPŠTINI GOLUBAC POČINJE PRVA ZIMSKA PRIHRANA OZIMIH STRNIH ŽITA
Dobri i iskusni ratari u opštini Golubac znaju da je kraj februara idealno vreme za prihranu pšenice. Oni su naučili zašto je ovo važan posao, kako najbolje da ga urade i koji su koraci neophodni za uspešnu sezonu i dobar rod pšenice.Za one koji još uvek ne znaju kako da to pravilno urade dajemo nekoliko saveta stručnjaka koji će im sigurno pomoći.
Danijela Ilić , savetoodavac za ratarsku proizvodnju u Poljoprivredno savetodavnoj I stručnoj službi u Požarevcu objasnila nam je zašto je prihrana pšenice važan posao, kako ona može da utiče na rod i zdravstveno stanje ove kulture, koje vrste đubriva ratari mogu da koriste i koje korake moraju da ispoštuju pre i posle februarske prihrane kako bi ona bila uspešna, isplativa i korisna.
-Trebalo bi u ovom mesecu obaviti agrotehničku meru prihranjivanje ozime pšenice,jer to jedna od najvažnijih agrotehničkih mera koja direktno utiče na visinu prinosa gajenih biljaka.Pšenica ima najveće zahteve prema azotu u fazam bogorenja I početka vlatanja,a to je početak porasta stabla.Jer,pšenica u tim fazama formira kapacitet za prinos,pa u koliko tada nema azota ostvariće se niži prinosi bez obiiiiiiizira na dalji tok vegetacije,kaže Danijela ILić,savetodavac za ratarsku proizvodnju u PSSS Požarevac.
Na izbor azotnog đubriva koje treba primeniti utiče I reakcija zemljišnog rastvora. Na zemljištima neutralne I bllagoalkalne reakcije prednost ima UREA,dok na kiselim zemljištima treba koristiti isključivo KAN.
-Preporuka poljoprivrednim proizvođačima bila bi da prihranjivanje ozime pšenice I ječma,odnosno ozimih strnih žita obave I dva navrata. Zbog boljeg usvajanja azota,odnosno zbog bolje dostupnosti hranljivih elemenata biljkama.Prvo prihranjivanje trebalo bi obaviti odmah sa dve trećine predviđene količine azotnih đubriva u fazi bokorenja,a drugo kolektivno prihranjivanje nakon mesec dana sa ostatkom atzotnog đubriva, Najbolji efekat prihranjivanja se postiže ukoliko odmah nakon prihranjivanja padne najmanje 10 litara po kvadratnom metro kiše, zatim kada se temperature vazduha ustala iznad pozitivnih vrednosti,odnosno iznada 5 stepeni celzijusovih. Važno je I da se iz useva eleminišu korovi I štetočine kao I da se tokom cele čitave vegetacije održava zdravlje biljaka,objasnjila je Ilić.
U opštini Golubac prošle jeseni ozimim usevima zasejano je 2.500 hektara ili 90 odsto od planiranih površina. Ono što je brininulo golubačke ratare bili su problemi dužeg sušnog perioda u vreme setve,pa je priprema zemljišta i nicanje zasejane pšenice i drugih ozimih useva bilo usporeno
Do pojave niskih temperatura pšenica se nalazila u fazi jednog do tri lista,a neki manji procenat površina bio je u fazi bokorenja i po rečima stručnjaka ove biljke su ušle nepripremljene za zimski period. Golubački ratari su zadovoljni učinkom jesenje setve i već uveliko razmišljaju o prolećnoj. Odluku o tome šta će sejati većina njih će doneti nakon saznanja o vremenskim uslovima, odnosno kada se uvere da li se ponavlja sušna godina ili dolazi uobičajen obim padavina.
Do sada u ovoj podunavskoj opštini prolećnim kulturama sejano je oko 5.600 hektara,od kojih je na 4.500 dominirao kukuruz, suncokret na 300 i krmno bilje i povrće na 800 hektara. Priprema zemljišta za prolećnu setvu obavljena je do danas na 80 odsto oranica.
Lj.Nastasijević
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest