SVETI JOVAN KRSTITELJ
Jovan Krstitelj, Ivan Krstitelj ili Johanan kupač , bio je jevrejski asketski propovednik iz 1. veka koji je vršio obredna kupanja na reci Jordan.Jovan Krstitelj je pozivao ljude na pokajanje i okretanje Bogu. Bio je važna religijska ličnost 1. veka, čiji je pokret verovatno bio masovniji od Isusovog. Najpoznatiji je po tome što je krstio Isusa, koji je prihvatio njegovu poruku. Neki suštinski elementi Jovanovog pokreta, kao post i krštenje, su verovatno ušli u rano hrišćanstvo pod uticajem Jovanovih učenika.
U hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov. U islamskoj tradiciji je poznat kao prorok Jahja ibn Zakarija , Jahja sin Zaharije. Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje smatrajući ga jedinim istinskim mesijom (hristom), zbog čega su poznati i kao hrišćani svetog Jovana Krstitelja.
Najstarije poštovanje vezano uz Jovana Krstitelja odnosi se na čašćenje njegova groba u Sebasti, nedaleko od današnjeg Nablusa u Palestini. Prema pravoslavnom predanju, apostol Luka je pokušao da prenese Jovanovo telo iz Sevasteje u Antiohiju, no uspeo je da dobije i prenese samo jednu ruku koja se u Antiohiji čuvala do desetog veka, pa je posle preneta u Carigrad, odakle je nestala u vreme Turaka. Relikvije svetog Jovana Krstitelja se danas čuvaju u crkvi sv. Silvestra u Rimu i u Amijenu u Francuskoj.
Sv. Jovan Krstitelj jako je poštovan u hrišćanskom svetu. U srednjem veku, njegov praznik zvali su »ljetni Božić«. Jedna od najvećih hrišćanskih bazilika, ona u Damasku, je posvećena Jovanu Krstitelju. Danas je u njoj džamija, a poetio ju je i papa Jovan Pavle II, zajedno s poglavarima mesnih crkava, prilikom svoje posete tom gradu, te se onde održao međureligijski susret. U čast sv. Jovanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale.
Hrišćani proslavljaju Jovanove praznike nekoliko puta u godini. U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. juna, a mučeništvo, nekad nazivano i Glavosek sv. Jovana Krstitelja, kao spomendan 29. avgusta. Srpska pravoslavna crkva slavi ga 7. januara po julijanskom, a 20. januara po gregorijanskom kalendaru, dan rođenja Sv. Jovana proslavlja 7.jula (24. juna po julijanskom kalendaru, a dan njegove smrti obeležava praznikom Usekovanje (gregorijanski 29. avgust/julijanski 11. septembar).
Sveti Jovan je jedna od najpopularnijih slava u Srbiji – po broju svečara, nalazi se na četvrtom mestu.
Jovan se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.
2010. godine, na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja, za koje se smatralo da su posle Turskog osvajanja Carigrada nepovratno izgubljene.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest