SNEG ŠTITI PŠENICU OD MRAZA
Sneg u ovoj godini, čija je debljina oko 20-tak santimetara i koji je prekrio golubačke oranice, pogoduje pšenici koja je jesenas zasejana na 2.500 hektara. Niske temperature zabeležene proteklih dana koje su se kretale i do minus 20 stepeni, po mišljenju poljoprivrednih stručnjaka nisu štetile ozimim kulturama jer ih je štitio snežni pokrivač.Poljoprivrednici tvrde da ni u narednom periodu ne bi trebalo da se niske temperature negativno odraze i na stanje voća.Prema rečima stručnjaka, u zavisnosti kada je posejana (u optimalnom roku ili kasnije), pšenica je prošla fazu bokorenja i tako dobro pripremljena, spremno dočekala zimu. Pšenica je u dobrom stanju ušla u ove zimske dane. Bilo je golomrazice, ali ništa opasno. Snegu smo se obradovali, jer će dobro zaštititi čak i one pšenice posejane van optimalnih rokova. Zaštitiće je sasvim pristojnom ,ne kažemo da neće biti nekih oštećenja, ali toga će biti više na ovim usevima koji su kasnije posejani",kažu stručnjaci.
Vreme je do sada povoljno uticalo na rast i razvoj pšenice, kažu ratari, objašnjavajući da će sneg obezbediti i izvestan procenat vlage u zemljištu. Već naredog meseca jedan od važnih poslova u poljoprivredi je prihrana ozimih useva, ali prema najavama ratara, zbog skupog repromaterijala, mnoge će njive ostati bez mineralnog đubriva, što će se negativno odraziti i na prinose u narednoj žetvi. Hlebno žito za sada je u dobrom stanju i izgleda dobro, navode stručnjacu i podsećaju da bi proizvođači pšenice početkom februara trebalo da prihrane usev, ukoliko to dozvole vremenski uslovi.
Prethodno bi trebalo uraditi agrohemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdilo koliko je hraniva potrebno biljkama.U zavisnosti od nedostatka azota, koji je zbog velike količine padavina ispran iz površinskog u dublje slojeve zemljišta, pa je nedostupan za korenov sistem biljaka, treba izvršiti jednu ili dve prihrane.
U ovoj podunavskoj Opštini,zimsko oranje za prolećnu setvu obavljeno je na 85 odsto planiranih površina gde će i ovoga puta dominirati kukuruz, planiran da se zaseje na 4.500 hektara. Kako kažu stručnjaci ovog proleća na većim površinama sejaće se i povrće na oko 50 hektara, suncokret na 70 i krmno bilje na 300 hektara. Poljoprivredne organizacije i zadruge već su počele sa nabavkom potrebnih količina semenskog kukuruza, mineralnog đubriva i zaštitnih sredstava.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest