
OBAVITI REDOVNU PRIHRANU OZIMIH USEVA
Setva pšenice na području opštine Golubac po rečima stručnjaka prošle jeseni obavljena je na 2.000 hektara,ili na 80 odsto planiranih oranica. Oni dodaju da setva kod individualnih proizvodjača, nije obavljena u agrotehničkom roku i to će se odraziti na prinos hlebnog žita u ovogodišnjoj žetvi.Po tradiciji, svaka setva skuplja je od predhodne, pa je tako i ova u 2018. godini zbog porasta cena mineralniog djubriva i dizel goriva, ali i zbog nepovoljnih odnosa sistema naturalne razmene.
Ono što je brininulo golubačke ratare bili su problemi dužeg sušnog perioda u vreme setve,pa je priprema zemljišta i nicanje zasejane pšenice i drugih ozimih useva bilo usporeno, a primećena je i najezda glodara,posebno poljskih miševa koji su uništavali tek zasejane oranice ovom žitaricom. Zato su mnogi ratari bili izloženi dodatnim troškovima na ponovljenoj setvi.
Ratari opštine Golubac kažu da "nije nova situacija" da se pšenica, pogotovo u ovom kraju, seje van agrotehničkog roka, i to naročito u prošloj godini, koja je bila veoma teška, pre svega u pogledu vremenskih uslova. U agrotehničkom roku je posejano nešto manje površina u odnosu na raniji period, ali očekujemo da se pšenica, ipak 'izvuče' na proleće", dodaju stručnjaci.Oni napominju i da je ogroman broj ratara koji se bave ozbiljnom proizvodnjom zbog velike suše utrošio značajna sredstva za oranje, jer su uslovi za pripremu zemljišta za setvu i samu setvu bili dosta teški.

Zbog toga su ratari posle okončanja optimalnog agrotehničkog roka morali da seju više semena kako bi se "ispoštovao dobar sklop koji očekujemo u proizvodnji pšenice".Golubački stručnjaci zaključuju da proizvođači u svakom slučaju " nikada neće ostaviti nezasejane površine, pogotovo kada su u pitanju osnovne ratarske kulture, poput pšenice i kukuruza".
Do pojave prvog snega i niskih temperatura pšenica se nalazila u fazi jednog do tri lista,a neki manji procenat površina bio je u fazi bokorenja i po rečima stručnjaka ove biljke su ušle nepripremljene za zimski period. Savet stručnjaka je da zemljoradnici obave jednu ili dve prihrane mineralnim đubrivom u periodu koji dolazi, a kada vreme to dozvoli

Prva prolećna prihrana pšenice u februaru ili početkom marta ima najveći uticaj na visinu prinosa, iako na prinos takođe utiče i prihrana u fazi vlatanja i eventualnog klasanja. Nedostatak azota u ovom periodu sigurno vodi smanjenju prinosa. Primena odgovarajuće količine đubriva u odvojenim prihranama obezbeđuje biljci stalno prisustvo azota, a proizvođačima omogućava fleksibilnost reagovanja na izmene vremenskih prilika.

U nastojanju da setvenu strukturu prilagode potrebama tržišta,zemljoradnici i pored mnogih problema,očekuju da se pod kukuruzom ovog proleća nađe 4.500 hektara,suncokretom 160,krmnim biljem 50,jarim žitaricama 80 i povrćem 10 hektara. Priprema zemljišta za prolećnu setvu obavljena je do danas na 60 odsto oranica.
Lj.Nastasijević
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest