LOKALITET VINČANSKE KULTURE KOD RABROVA
Zbirka kamenog materijala je veoma brojna i raznovrsna od kojih je veći broj celih alatki a veoma su značajne minijaturne alatke od poludragog kamena, kakav je na primer žadeit.Zbirka kremenog materijala koja je pronađena u poslednjih petnaestak godina na lokačitetu koji se nalazi u ataru sela Rabrovo,u opštini Kučevo ,broji nekoliko hiljada komada“, izjavio je za medije Dragan Jacanović, viši kustos arheolog Narodnog muzeja u Požarevcu.
Reč je o alatkama tipa rezača, strugača, svrdla i sličnih. Izrađene su tehnikom okresivanja od različitih silikatnih stena i posebno važna i veoma brojna kolekcija alatki od opsidijana, čija se ležišta nalaze daleko na severu Mađarske na Bik planini i na ostrvu Melosu u Grčkoj. Jacanović dodaje da je reč o posebnoj vrsti vulkanskog stakla izuzetnih fizičkih i hemijskih svojstava. Kolekcija sadrži više od nekoliko stotina pojedinačnih komada, gotovih proizvoda i sirovine, što ukazuje da su izrađivani na samom lokalitetu.
-Na osnovu stilsko - tipoloških karakteristika sa sigurnošću se može zaključiti da je reč o materijalu najstarije faze vinčanske kulture, oko 5500 godina pre naše ere. Preliminarnim uvidom u materijal zapaženi su među fragmentima keramike elementi starčevačke kulture, datovane u vreme oko 6500 godina pre naše ere i koja je direktni naslednik kulture Lepenskog vira.
Vinčanski lokalitet Rabrovo je jedini lokalitet ove kulture u celom slivu Peka, i to je za sada lokalitet koji je najbliži Rudnoj glavi, najstarijem rudniku bakra u svetu. Vinčanska kultura, nazvana po lokalitetu Vinča kod Beograda, prva je kultura koja je otkrila metalurgiju bakra. To je potvrđeno na lokalitetima Belovode kod Petrovca na Mlavi, Pločnik kod Prokuplja i Divostin kod Kragujevca. Po svojim dimenzijama, oko 2000 hektara i 800 metara, lokalitet spada među par najvećih i predstavljao je metropolu tadašnje drevne Evrope.
Lokalitet Rabrovo, po svom položaju, veličini i bogatstvu raznovrsnog arheološkog materijala, izazvaće interesovanje svetske arheološke javnosti, posebno kolega iz Pitsburga u Americi i Šefilda u Velikoj Britaniji, sa kojima Narodni muzej u Požarevcu istražuje lokalitete ove kulture u okolini Petrovca na Mlavi. Veliki arheološki radovi su značajni, kako za nauku i kulturu, tako i za turizam i privredu. Lokalitet ima potencijal da se na njemu uredi arheološki park i međunarodni naučni istraživački centar“, navodi Jacanović.
Materijal koji je marljivo i strpljivo godinama sakupljao Dragan Milanović je, po njegovim rečima, više nego odlična osnova da se napiše jedna reprezentativna monografija o ovom lokalitetu. Nakon detaljne naučne i muzeološke obrade celokupnog materijala i lokaliteta moguće je u adekvatnom, reprezentativnom prostoru, napraviti stalnu muzejsku postavku, koja će biti još jedan dragulj turističke i kulturne ponude ovog kraja.
Materijal koji je prikupio Milanović je takav da bi ga poželeli i mnogi svetski muzeji.Važno je napomenuti da Milanović do predmeta nije došao na nelegalan način, već ih je sakupljao na površini tek uzoranih i posejanih njiva. Osim toga, on je o predmetima vodio svoju posebnu evidenciju, na kom su delu lokaliteta nađeni, što je za nauku izuzetno dragoceno.
Lj.Nastasijević
Izvor:Nove novine
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest