JESMO LI SAMI U KOSMOSU
U NARODNOJ BIBLIOTECI ILIJA M. PETROVIĆ ODRŽANA JE PROMOCIJA KNJIGE VELIKA TIŠINA I PRVI KONTAKT I PUTOVANJE KROZ VREME, AUTORA MILANA ĆIRKOVIĆA I ZORANA ŽIVKOVIĆA.U okviru pormocije knjiga odžana je tribina pod nazivom Jesmo li sami u kosmosu i možemo li da putujemo kroz vreme? Na ova pitanja odgovor su pokušali da daju autori knjiga.
Milan M. Ćirković (rođ. 1971) je srpski astrofizičar, astrobiolog, kosmolog i filozof.
Diplomirao je 1994. na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na smeru Teorijska fizika. Doktorirao je 2000. godine na Državnom univerzitetu NJujorka u Stoni Bruku, SAD. Zaposlen je kao naučni savetnik na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu i profesor na Departmanu za fiziku Univerziteta u Novom Sadu.
Objavio je preko 100 naučnih i drugi radova. Napisao je udžbenik „Uvod U vangalaktičku astronomiju“ (Univerzitet u Novom Sadu) kao i knjige The Astrobiological Landscape koju je objavio Cambridge University Press i Global Catastrophic Risks (kao urednik sa Nikom Bostromom) u izdanju Oxford University Press-a.
Aktivno se bavi popularizacijom astronomije i nauke uopšte. Napisao je veliki broj naučno-popularnih članaka na portalima Elementarijum, Viva fizika, Mišljenje o mišljenju (MOM), Peščanik, Blog B92, Vreme. Održao brojna predavanja i učestvovao u radijskim i televizijskim emisijama.
Zoran Živković (Beograd, 5. oktobar 1948) je pisac, književni teoretičar i prevodilac.
Jedan je od najprevođenijih srpskih književnika. Prozne knjige su mu višestruko nagrađivane u zemlji i svetu, adaptirane u dramske oblike i dobile su značajnu međunarodnu kritičku recepciju. Dobitnik je Svetske nagrade za fantastiku 2003. godine.[1] Redovni je profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Diplomirao je 1973. na grupi za Opštu književnost s teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao je 1979. i doktorirao 1982. godine.
U razdoblju 1973-1993. stvorio je značajno delo u nauci o književnosti, uređivanju, izdavaštvu i prevodilaštvu, uključujući i kapitalne projekte poput almanaha Andromeda, biblioteka „Kentaur“ i „Polaris“, autorskih naučnih monografija i Enciklopedije naučne fantastike.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest