Domaće ili strano, važno je da seme bude deklarisano
Seme je strateški proizvod jedne države, najvažnija karika u lancu ishrane. Selekcionisati biljku otpornu na hirovitu klimu, niskozahtevnu, a visokorodnu – cilj je i domaćih i stranih semenara. Ali nemaju isti startDok su francuski institut za naučno istraživanje IMRA ili bavarski LFL ne samo vodeće institucije na nacionalnom nivou, već i uticajni kreatori agrarne politike Evropske unije, instituti koji u Srbiji proizvode seme igraju tešku utakmicu na slobodnom tržištu.
“U sušnoj sezoni su naši hibridi suncokreta pokazali prednost u odnosu na druge, jer su tolerantniji na sušu. Domaći crveni i beli kukuruz pokazali su se najboljim za spremanje silaže”, kaže doktor biotehničkih nauka Luka Radoja. Činjenicu da je svaki osmi suncokret u svetu srpski državljanin, novosadski stručnjaci posebno ističu.
“Na Rimskim šančevima stvaraju nove hibride suncokreta, sa najnovijim tehnologijama gajenja i mnoge strane kompanije dolaze i uče kod nas”, kaže prof. dr Dragana Latković sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. U ukupnim troškovima uzgoja njivskog bilja seme učestvuje sa sedam procenata. Valjalo bi da to učešće ne raste, iako je poskupela i sama proizvodnja semena.
O zastupljenosti domaćih u odnosu na strane hibride i sorte na tržištu Srbije niko ne želi da kalkuliše. Nezvanično, Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, zajedno sa Institutom u Zemun Polju, danas zauzima 25 odsto tržišta semenskog kukuruza.
Strani proizvođači kažu da je Srbija dobar domaćin, ali se i oni bore sa konkurencijom i činjenicom da nam navodnjavanje, važan faktor u semenarskoj proizvodnji, nije jača strana. Veliki novac ulažu u digitalne alatke, globalno teže udruživanju više delatnosti: od semena preko zaštitnih sredstava do stručnih saradnika na poljima.
“Pokušavamo da budemo pravi partner poljoprivrednim proizvođačima kako u Srbiji, tako i u ostalim zemljama u kojima poslujemo i radimo”, kaže Branislav Avramov iz “Korteva Srbija”. Čija će zrna pokrenuti sejalice na proleće – slobodan je izbor svake tržišne ekonomije, ipak za jedno lobiraju svi u lancu od njive do trpeze: da ne sejemo seme sa tavana.
Kažu da se vrednost poljoprivrede jedne zemlje meri prema upotrebi deklarisanog semena. Na toj smo skali poslednji u Evropi. Situacija se može popraviti, ali nema još mnogo vremena.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest