Domaće ili strano, važno je da seme bude deklarisano
   15 Dec 2022, 9:58    Beograd    agronews    Elena Marjanović


Domaće ili strano, važno je da seme bude deklarisano

Seme je strateški proizvod jedne države, najvažnija karika u lancu ishrane. Selekcionisati biljku otpornu na hirovitu klimu, niskozahtevnu, a visokorodnu – cilj je i domaćih i stranih semenara. Ali nemaju isti start
 

Dok su francuski institut za naučno istraživanje IMRA ili bavarski LFL ne samo vodeće institucije na nacionalnom nivou, već i uticajni kreatori agrarne politike Evropske unije, instituti koji u Srbiji proizvode seme igraju tešku utakmicu na slobodnom tržištu.


“U sušnoj sezoni su naši hibridi suncokreta pokazali prednost u odnosu na druge, jer su tolerantniji na sušu. Domaći crveni i beli kukuruz pokazali su se najboljim za spremanje silaže”, kaže doktor biotehničkih nauka Luka Radoja. Činjenicu da je svaki osmi suncokret u svetu srpski državljanin, novosadski stručnjaci posebno ističu.


“Na Rimskim šančevima stvaraju nove hibride suncokreta, sa najnovijim tehnologijama gajenja i mnoge strane kompanije dolaze i uče kod nas”, kaže prof. dr Dragana Latković sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. U ukupnim troškovima uzgoja njivskog bilja seme učestvuje sa sedam procenata. Valjalo bi da to učešće ne raste, iako je poskupela i sama proizvodnja semena.


O zastupljenosti domaćih u odnosu na strane hibride i sorte na tržištu Srbije niko ne želi da kalkuliše. Nezvanično, Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, zajedno sa Institutom u Zemun Polju, danas zauzima 25 odsto tržišta semenskog kukuruza.


Strani proizvođači kažu da je Srbija dobar domaćin, ali se i oni bore sa konkurencijom i činjenicom da nam navodnjavanje, važan faktor u semenarskoj proizvodnji, nije jača strana. Veliki novac ulažu u digitalne alatke, globalno teže udruživanju više delatnosti: od semena preko zaštitnih sredstava do stručnih saradnika na poljima.


“Pokušavamo da budemo pravi partner poljoprivrednim proizvođačima kako u Srbiji, tako i u ostalim zemljama u kojima poslujemo i radimo”, kaže Branislav Avramov iz “Korteva Srbija”. Čija će zrna pokrenuti sejalice na proleće – slobodan je izbor svake tržišne ekonomije, ipak za jedno lobiraju svi u lancu od njive do trpeze: da ne sejemo seme sa tavana.
Kažu da se vrednost poljoprivrede jedne zemlje meri prema upotrebi deklarisanog semena. Na toj smo skali poslednji u Evropi. Situacija se može popraviti, ali nema još mnogo vremena.



Slične vesti

MPS: Mali broj poljoprivrednika učestvuje u kreiranju lokalnih programa mera, pozitivan primer poljoprivrednika iz Subotice

19 Mar 2024, 11:09

Mali broj poljoprivrednika učestvuje u kreiranju lokalnih programa mera, pozitivan primer poljoprivrednika iz Subotice,…

Vreme je za prihranu ozimih strnih žita

18 Mar 2024, 11:47

Prihrana pšenice predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mera koja u velikoj meri određuje dalji tok vegetacije…

Elektronska prijava sezonskih radnika u poljoprivredi

14 Mar 2024, 11:01

Najviše prijava za sezonske poslove u poljoprivredi stiglo je iz Vojvodine, ali i okoline Zaječara i Smedereva. Zanimljiv…

Postavite komentar



    Nema komentara za ovu vest

Pretraga

PREUZMI ANDROID APLIKACIJU

sattv-android-aplikacija

Najčitanije vesti

Najnovije vesti

SportČetvrtfinale play off-a SLS: Mladi…

Odbojkaši Mladog radnika u suboru igraju drugu četvrtfinalnu utakmicu play off-a sa …

28 Mar 2024, 13:23

DruštvoU Braničevskom okrugu od početka…

Od septembra prošle godine, kada je pojačan nadzor nad obolevanjem od velikog kašlja,…

28 Mar 2024, 11:36

PolitikaPetković: Odluka o preporuci za…

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je, povodom jučerašnje…

28 Mar 2024, 11:30

Kursna lista