Afrička ptica trkačica Noj na farmi Svetislava Markovića u selu Vuković
Prostranstva crnog kontinenta noj, najveća ptica na svetu, zamenila je ravnica u dolini reke Pek u predelu naselja Vuković,u Opštini Kučevo i šepuri se u dvorištu porodice Svetislava Baje Markovića koji je kao zaljubljenik u ove retke ptice 2012.godine u Požarevcu kupio četiri mladunčeta kako bi u svom dvorištu porodične kuće otvorio prvu farmu nojeva u svom selu I u ovom kraju. U ovoj zanatskoj porodici svako radi po nešto,Svetislav sa zetom Goranom I unukom Danilom obrađuje mermer u svoj kamenorezačkoj radnji koja posroji već četiri decenije ,supruga Gordana radi kao domaćica svoje kučne poslove,a ćerka Violeta izrađuje suvenire od starog novinskog papira,betona i drugog materijala.
O farmi u kojoj se trenutno nalaze četiri ove velike trkačice,od kojih su jedan mužjak I tri ženke brine najmlađi član porodice Danilo koji kaže da je bilo dvadesetak ovih njegovih ljubimaca,ali su uginuli. Želja mu je da ponovo ih ima više kada stignu prva jaja, to bi trebalo da bude u periodu od aprila do oktobra kada ženka snese od 50 do 60 komada.
-Deda je sa tatom u Požarevcu kupio četiri mladunčeta I donli su kući kako bi otvorili farmu. Bilo je to 2012.godine,jedno vreme smo im davali kukuruz,detalinu I triticale,počeli su da rastu,ali je jedna naša nepažnja kada smo im dali da jedu krompir zbog kojeg su dobili temperature I ubrzo uginuli. Kasnije 2017.godine kupili su dvadeset komada mladih pilića I u poslednjih godinu dana kada su narasli,pošto su ratoborne životinje,počela su međusobno da se povređuju I danas evo vidite ostali su jedan mužjak I tri ženke,naglasio je Danilo.
Za razliku od farmi krava ili svinja na kojima su pojilice obavezne, nojevima one nisu potrebne. Jednom ili dva puta se hrane dnevno. Jedu isključivo prirodnu hranu sa mineralima i vitaminima. Pre svega, kukuruz, ovas, tritikal, a najviše detelinu I nema koncentrata. Nojevi jako dobro podnose sve klimatske uslove i nije im potrebna štala. Samo nastrešnica gde mogu da se sklone kad je vetar i kad je baš, baš hladno. Ponekad kad su niske temperature noj se neće skloniti. On ima perje, a perje je najbolji izolator”.Od njega se sve može koristiti I trenutno su aktuelna jaja od kojeg se može nahraniti šestoro ljudi kao I njihova ljuska za izradu suvenira dodaje Danilo.
-Obezbedili smo inkubator I sušionu za mlade piliće,od nojeva trenutno koristimo za prodaju jaja I ljuske za izradu suvenira kojje izrađuje mama. Jaja su u prodaji oko 1.599 dinara,međutim mi ih prodajemo po jednu hiljadu komad. Sadddda od snešenih jaja planiramo da povećamo broj ovih ptica,jer I pored porioblema sa kojima se susrećemoo gde nema organizovane prodaje njihovog mesa,perja,jaja I nogu,ooostajemo da ih čuvamo I negujjjjemo,jer su postali naši ljubimci I uživamo kada smo u njihovoj blizini,ppriča nam najmlađi vlasnik farme Danilo.
Pre dvadesetak godina u Srbiji je bio trend da se otvaraju farme nojeva i puževa. Oni koji su zagovarali ove poslove obećavali su ozbiljnu zaradu, pa su mnogi poput porodice Svetislava Baje Markovića iz Vukovića,Opština Kučevo, pokušali da se bave uzgojem ovih afričkih ptica-trkačica.. Međutim, posle izvesnog vremena pokazalo se da obećanja i očekivanja nisu ispunjena, pa su se farme polako zatvarale. Čini se, ne zato što to nije i ne bi mogao da bude unosan posao, već zato što se zakazalo u organizaciji i obezbeđenju tržišta.Ali ova porodica I pored ovih problema nije odustala od posla i uzgoja nojeva kojih na svojoj farmi trenutno ima četvoro ovih trkačica,tri ženke I jednog mužjaka.
-Možda bih i ja propao da nisam bio uporan. Nisam se mnogo ovajdio, ali nisam odustao. A zna se da samo uporni momci dolaze do devojaka, uz smeh I šali kaže naš domaćin . To je recept i u poslu. Nisam mislio, a nisam se ni nadao da ću se brzo i lako obogatiti iako je postojala jako lepa priča. Ostao sam uporan zato što jako volim ovo što radim. Potrebno je izvesno vreme da se posao razradi i ja sam bio strpljiv, objašnjava Danilo.
Pored vođenja farme ovih Afričkih ptica-trkačica I svakodnevne brige o njima najmlađi član ove ugledne zanatske porodice dvadesetogodišnji Danilo,nije hteo da nastavi dalje školovanje kao njegovi vršnjaci,oodlučio je da ostane I da zajedno sa dedom Svetislavom I ocem Goranon nastavi porodičnu tradiciju bavljenja kameno rezačkim zanatom.
Naselje Vuković jedno je od manjih u Opštini Kučevo koje ima 95 domaćinstava u kojima žive po poslednjom popisu 248 punoletnih stanovnika vlaške nacionalnosti,gde je većina njih na privremenom radu u inostranstvu,jedan deo se bavi poljoprivrednom proizvodnjom I stočarstvom a poznato je kao selo zanatlija.
0 Komentara
Nema komentara za ovu vest